Kao što sam i pisao, TV 1000 je protekli vikend namenila promociji horor filmova. hororfilmovi.blog.rs donose vam kratak pregled dva filma koja su zatvorila ovaj filmski maraton.
Body Snatchers (1993)

Režija: Abel
Ferrara
Scenario: Stuart Gordon, Dennis Paoli, Nicholas St. John,
Raymond Cistheri i Larry Cohen po noveli “The Body Snatchers” Jacka Finneya
Uloge:
Gabrielle Anwar …………………… Marti Malone
Terry Kinney ……………………… Steve Malone
Billy Wirth ………………………… Tim Young
Christine Elise ……………………... Jenn Plat
R. Lee Erney ……………………….. general Plat
Forest Whitaker ……………………. major Collins
Meg Tilly …………………………... Carol Malone
Reilly Murphy ……………………… Andy Malone
Radnja:
Tinejdžerka Marti Maloun putuje
tokom njenog letnjeg raspusta sa ocem, inspektorom EPA-e Stivom, maćehom Kerol
i mladjim polubratom Endijem u vojnu bazu gde će njen otac vršiti inspekciju
toksičnog otpada. Na benzinskoj pumpi, u WC-u preplaši je vojnik koji je
savetuje da ne spava, zato što vas se oni dokopaju dok spavate. U bazi se sprijatelji sa Džen Plat, ćerkom
generala Plata koji komanduje bazom i pilotom helikoptera Timom Jangom. Marti i
njen otac primate da se ljudi ponašaju čudno i ubrzo saznaju da vanzemaljci
kloniraju ljudska bića u toj bazi i osvajaju planetu Zemlju.
Moj osvrt:
Imao sam tu sreću da pogledam
jedan od najkultnijih horor filmova “Invasion of Body Snatchers” iz 1956.
godine, pa da ga uporedim i sa ovom verzijom koja nije rimejk, mada je scenario
dosta sličan. U svakom slučaju, tema je ista – invazija vanzemaljaca koji
kloniraju ljude i preuzimaju planetu – dok je radnja malo izmenjena. Original
je svakako remek-delo, mogu misliti kakvu je paranoju izazvao kada se pojavio.
Ovaj film u mnogome podseća na njega, ima zanimljivih scena i ono što je
novitet je jezivi zvuk koji klonirani vanzemaljci ispuštaju. U svakom slučaju
ova verzija je sa dosta više akcije i apokaliptičan je, dok u originalnom filmu
čini se da ipak ima nade za spas čovečanstva. Nije loše ali ipak preporučujem "Invasion of Body Snatchers" iz 1956. godine.
Ocena:
Zanimljivo:
Novela Džeka Finija "The Body Snatchers" bila je osnova za nekoliko filmova:
- "Invasion of the Body Snatchers" iz 1956. godine
- "Invasion of the Body Snatchers" iz 1978. godine
- "Body Snatchers" iz 1993. godine
- "Invasion" iz 2007. godine sa Nikol Kidmen i Danijelom Krejgom (poslednji Džejms Bond) u glavnim ulogama
Alien: Resurrection (1997)

Režija: Jean-Pierre Jeunet
Scenario: Joss Whedon, Dan O'Bannon, Ronald Shusett
Uloge:
Sigourney Weaver ………………………. Ellen Ripley
Winona Ryder …………………………… Annalee
Call
Dominique Pinon ………………………... Vriess
Ron Perlman …………………………….. Johner
Gary Dourdan …………………………… Christie
Kim Flowers …………………………….. Sabra Hillard
Den Hedaya ……………………………… General Martin Perez
Michael Wincott …………………………. Frank
Radnja:
200 godina nakon završetka iz trećeg dela, kompanija uspeva da vaskrsne
Ripli kroz proces kloniranja i naučnici su uspešno izvadili Kraljicu iz nje. Medjutim,
Riplina DNK se izmešala sa Kraljičinom i ona počinje da razvija odredjene
karakteristike vanzemaljca. Naučnici počinju da uzgajaju vanzemaljce ali oni
ubrzo uspevaju da se oslobode. Ubrzo zenomorfi pomahnitalo jure brodom koji je
na putu ka Zemlji. Kraljica radja smrtonosnu novu vrstu vanzemaljca, koji bi
mogao da dovede do propasti cele ljudske rase. Ripli i banda svemirskih pirata
moraju da zaustave brod pre nego što dospe na Zemlju.



Moj osvrt:
Retki su serijali koji imaju kvalitet a to «Alien» svakako jeste! Prvi deo
je jedan od najboljih horor filmova ikad, ostali su ne puno lošiji. Tako je i
četvrti iz serijala «Alien: Resurrection» film kome ne nedostaje napetost,
akcija, adrenalin. Jedan od meni najomiljenijih filmskih likova Ripli, koju
glumi Sigurni Viver, i ovde je noćna mora za jedne od najmoćnijih stvorenja u
univerzumu – surove vanzemaljske stvorove koji ubijaju čisto radi ubijanja. Glumačka
postava je na nivou: Sigurni Viver, Vinona Rajder u ulozi ženskog «Bišopa»
, omiljeni negativac Ron Perlman. Ovaj film
poseduje sve što i prethodnici iz ovog serijala: klaustrofobični ambijent,
žestoku borbu za opstanak, zanimljive likove ali i neke novitete, kao što su
kloniranje i hibridnu vrstu vanzemaljca i čoveka. Dakle, «Alien: Resurrection»
je film iz kategorije «obavezno pogledati».







Ocena:

režija: John Carpenter
scenario: Bill Lancaster po priči
John W. Campbell Jr.
uloge:
Kurt Russell ……………………….. R.J. MacReady
Wilford Brimley …………………… dr Blair
T.K. Carter ………………………… Nauls
David Clennon …………………….. Palmer
Keith David ………………………... Childs
Richard Dysart …………………….. dr Copper
Charles Hallahan ………………….. Vance
Norris
Peter Maloney ……………………... George
Bennings
Richard Masur …………………….. Clark
Donald Moffat …………………….. Garry
Joel Polis …………………………… Fuchs
Thomas G. Waites ………………….. Windows
Radnja:
Američku naučnu ekspediciju u
smrznutim divljinama južnog pola prekida grupa naizgled poludelih Norvežana loveći
i pucajući u psa. Helikopterska potera za psom se završava padom, ne
ostavljajući objašnjene te potere jer ginu putnici u helikopteru. Tokom noći,
pas mutira i napada preostale pse u kavezu i članovi tima to istražuju. Tim
ubrzo shvata da vanzemaljska životna forma sa sposobnošću preuzimanja tela je
slobodna i ne znaju ko je od njih već preuzet.

Palmerova imitacija

R.J. MacReady

Nauls, R.J. MacReady i Garry

R.J. MacReady
Moj osvrt:
Jednostavno “The Thing” je film
koji svaki ljubitelj horora MORA da pogleda. Kultni klasik iz 1982. u
fantastičnoj režiji Džona Karpentera je remek-delo horor žanra. Ne bih želeo da
Vam pokvarim utisak i zato neću puno otkrivati, ali atmosfera u filmu je
neverovatno dočarana i priča je maestralno ispričana.




Južni pol, sneg, istraživačka
baza, snežna oluja, grupa ljudi koja čim otkrije za vanzemaljski oblik života
koji preuzima i klonira ljudske i životinjske oblike postaje nepoverljiva i
sumnjičava prema svakome, efekti kao što su paukolika glava ili reanimacija
jednog od istraživača – sve je odlično odradjeno. A šta tek reći o paranoji
koja zahvata ceo istraživački tim? Kurt Rasel odličan, ali i ostala glumačka
ekipa na nivou.
Dakle, da sumiram, ako niste
već odgledali ovaj film, onda to svakako učinite što pre. Ja sam ga sinoć pogledao
po ko zna koji put i to na kablovskoj TV 1000 ali nažalost koliko vidim danas
nema reprize. 

Takodje, pošto je na TV 1000 u
toku vikend horora i naučne fantastike evo i programa za danas:
12:00
Dan nezavisnosti
14:20
Fantastični
16:00
Dani slave
18:00
Grad izgubljene dece
20:00
Osmi putnik 4: vaskrsnuće
22:00
Kradljivci tela
Ocena:

Zanimljivo:
The Ultimate The Thing Fan-Site: www.outpost31.com
Napomena:
Sve slike su preuzete sa sajta www.outpost31.com
Hičkokova (Hitchcock)
remek-dela 60-ih:
Još jedan režiser neizvesnih trilera Alfred
Hičkok (Alfred Hitchcock), čiji je
prvobitni nemi film The Lodger (1926) istraživao horor teme, snimio je
svoj najstrašniji film preko 30 godina kasnije, na početku dekade.

Njegov film promenio je izgled
svih horor filmova do tad. Čisti izvorni horor sada je bio pronadjen u tamnim
senkama same ljudske duše – u psihopatskom transvestitskom poslovodji i
majstoru prepariranja iz motela Bejts koga je odglumio Entoni Perkins (Anthony Perkins). Nisko-budžetni,
crno-beli film Psycho (1960) može se
smatrati “Gradjanin Kejn”-om (Citizen Kane) horor filmova, svojom složenom
temom o Edipovom kompleksu i šizofreniji. Najslavnija scena je bila klasik
ubistva pod tušem u kojoj heroina (Janet
Leigh) biva divljački izbodena, uz nezaboravnu crtu obojenu violinom
Bernarda Hermana (Bernard Herrmann). Ta
scena još uvek pobudjuje pravi terror i film je uticao na sve naredne
holivudske horor filmove – naročito kada je reč o podžanrovskim ‘slasher’
filmovima.
Hičkokovo naredno horor remek-delo bio je
apokaliptični film studija Univerzal The Birds (1963) o invaziji obalskog
gradića Bodega Bay
jatima ptica. Razmažena naslednica (Tippi
Hedren), njen potencijalni momak (Rod
Taylor), njegova majka (Jessica Tandy)
i školska učiteljica (Suzanne Pleshette)
se bore sa brojnim napadima ptica. Tema ‘Čovek protiv prirode’ jureći mahnito,
ostaje nerazjašnjena krajem filma.
Horor filmovi Romana Polanskog (Roman Polanski) iz 60-ih:
Poljski režiser Roman Polanski snimio je prvi
film na engleskom jeziku, moćne i jezive britanske produkcije nazvan Repulsion
(1965), prikazavši mladu, seksualno-poremećenu lepoticu (Catherine Deneuve) sa nestabilnim,
iznenadnim napadima prividjenja i ludila u londonskom apartmanu.

Posle je
Polanski režirao neočekivanu komediju o vampirima The Fearless Vampire
Killers (1966) u kom je glumila njegova supruga Šeron Tejt (Sharon Tate) (inače, žrtva strašnih
ubistava sledbenika Čarlsa Mensona).
Najveći komercijalni hit Romana Polanskog bila je
njegova adaptacija najprodavanije knjige Ajre Levina (Ira Levin) Rosemary's
Baby (1968) koji se usudio da pokaže borbu mlade trudnice (Mia Farrow) sa vešticama i djavolskim
silama (otkrivene medju prijateljski nastrojenim starijim gradjanima Upper West
Side-a na Menhetnu, koje je predvodila Oskarovka Rut Gordon (Ruth Gordon)), kulminirajući njenim
porodjajem i majčinstvom djavoljeg deteta.
Zasluge Džordža Romera (George
Romero): Kvartet zombie filmova
Džordž Romero, sada poznat kao Gospodar zombie filma, debitovao je kao
režiser sa nisko-budžetnim, crno-belim, intenzivno-klaustrofobičnim
nemilostivim kultnim klasikom Night of the Living Dead (1968), prekretničkim
‘splatter’ filmom o sveže umrlim, spotičućim leševima-zombijima koji su se
vratili u život sa proždrljivom gladju za ljudskim mesom. Amaterski,
alegorijski film snimljen za samo mesec dana prikazao je trule ljudske leševe
kako hodaju sa raširenim rukama i ugrožavaju nekoliko preživelih koji traže sklonište
u kolibi na pensilvanijskoj farmi. Do kraja filma, stanovnici otkrivaju da se
zombiji mogu uništiti pucnjem u glavu – mada greškom pogadjaju Bena (Duane Jones) nakon njegove očajničke
borbe za opstanak.
Romerovi najistaknutiji horor filmovi – njegova vizit karta – obuhvatila je
njegovu trilogiju mrtvih (sada kvartet) o zombie mesožderima koji su hodali
sporo i kruto (radi efekata mrtvačke ukočenosti):
·
Night of the Living Dead (1968) – ovaj
prirodni film u dokumentarnom stilu, postavio je temelj celog horor podžanra
(zombie filmovi sa ljudožderima koji tragaju za mesom), snimljen je u potpunoj
i hrapavoj crno-beloj boji
·
Dawn of the Dead (1978) – nastavak
ispunjen gore-om sa preživelima koji traže sklonište u napuštenom tržnom
centru, sa daljom izopačenom kritikom kulture tržnog centra i mentaliteta koji
nosi i sa legendarnom Piterovom (Ken
Foree) izjavom: "Kada ne bude više mesta u paklu, mrtvi će hodati
zemljom"; fim je doživeo uspešan rimejk Dawn of the Dead (2004) u
režiji Zeka Snajdera (Zack Snyder)

·
Day of the Dead (1985) – o preživljavanju
naučnika i vojnih oficira koji su izvodili eksperimente na zombijima u bunkeru
da bi pronašli lek za kugu sve dok se zombiji ne pobune i
·
Land of the Dead (2005) – simbolična priča
o “imanju i nemanju”, o eliti koja živi u odvojenim, luksuznim neboderima u
gradu spremnom za borbu nazvanom Fiddler’s Green (kojim upravlja feudalni
vladar Kaufman koga glumi Denis Hoper (Dennis
Hopper)) gde su zaštićeni plaćenicima koji se bore sa zombie mesožderima i
nižoj klasi koja živi u bedi
Zombie horor filmovi 30-ih i 40-ih i dalje do
sadašnjosti:
Zombiji su ‘hodajući mrtvaci’, često sa
raspadnutim mesom, koji su destruktivni, zli, lovci na ljudsko meso i gotovo
neuništivi. Reč zombie potiče iz Bantu jezika iz Angole (n-zumbi znači duh ili
duša preminulog) a zombiji (umešani u haićansku voodoo magiju) debitovali su u
knjizi Viljema B. Sibruka (William B.
Seabrook) The Magic Island.
Može se raspravljati o tome da je hodanje u snu u nemačkom ekspresionističkom
filmu The Cabinet of Dr. Caligari (1919) bilo jedan od prvih primera
hipnotizujućeg, mesečarskog stanja sličnog onom koje su ispoljili zombiji.
Prvi pravi zombie film je režirao Viktor Halperin
(Victor Halperin), bio je to nisko-budžetni film u produkciji UA White
Zombie (1932), sa zvezdom filma Dracula
(1931), Belom Lugošijem u ulozi Ubice Legendrea – zlog voodoo
starešine, vrača i hipnotizera. On rukovodi haićansku šećeranu sa bezumnim zombie
robovima i sklapa perverzan pakt radi kontrole i osvajanja duše buduće mlade (Madge Bellamy). Njegov nastavak ili
produžetak bio je film Revolt of the Zombies (1936), sa još jednom
izopačenom pričom, lošom glumom Dina Džegera (Dean Jagger) i bezuspešnom režijom.

Tokom ratnih godina, film King
of the Zombies (1941) iz produkcije “Poverty Row”s' Monogram Studios-a, govorio
je o padu aviona na udaljeno karipsko ostrvo sa sumnjivim nacističkim
špijunom-doktorom (Henry Victor) i
hordom zombija spremnih za oslobadjanje.

U Monogramovom filmskom nastavku
B-produkcije Revenge of the Zombies (1943) (aka The Corpse Vanished),
režisera Stiva Sekelija (Steve Sekely),
Džon Karadin (John Carradine) glumio
je nacističkog naučnika koji pravi armiju zombija u močvari Luizijane. Ovaj
film je 1943. godine nominovan za Oskara u kategoriji “Best Scoring for a
Dramatic Film”! [U oba filma glumio je Afro-Amerikanac Menten Morlend (Mantan Moreland) u stereotipnoj ulozi
buljavog sluge koji je filmu davao
komičnu notu.]
Jedan od boljih zombie filmova 40-ih bio je u
produkciji RKO-a režisera Žaka Turnera (Jacques
Tourneur) i producenta Vala Lutona (Val
Lewton), atmosferični, inteligentan i jezivi film I Walked With A Zombie
(1943), labavo zasnovan na noveli Jane Eyre. Najpoznatija scena-momenat
bio je okršaj sa zlobnim zombie čuvarom (Darby
Jones) u poljima šećerne trske Zapadne Indije. Monogramov film Voodoo
Man (1944) reciklirao je Revenge of the Zombies (1943) i vratio Belu
Lugošija u ulogu veštog voodoo gospodara doktora Marloua i Džona Karadina koji
je glumio zaostalog slugu. Zombi podžanr oslabio je sredinom 40-ih iako je
snimljeno nekoliko istaknutih naslova kao što su Ripablikov (Republic)
dvanaestodelni serijal Zombies of the Stratosphere (1952), The
Zombies of Mora Tau (1957) koji je producirao Sem Kacmen (Sam Katzman), Voodoo Woman (1957),
i Hamerov The Plague of the Zombies (1966) – istaknut po realističnim
zombie pogubljenjima u sekvenci sna.
Posle kasnih 60-ih Romerov prvi zombie film Night
of the Living Dead (1968) inspirisao je mnoge druge mutirane primere u
horor žanru:
·
The Plague of the Zombies (1966, UK),
režija: Džon Giling (John Gilling), u produkciji Hammer Films-a, o voodoo kultu
smeštenom u Kornvolu
·
Astro-Zombies (1967), ponovo sa Džonom
Karadinom kao zlim gospodarom zombija koji oživljava leševe koristeći
nadljudske moći
·
Voodoo Girl (1974) (aka Sugar Hill), u “blaxploitation”
horor filmu
·
Phantasm (1979), sjajni nisko-budžetni
horor film sa zlim paukolikim grobarom poznatom po imenu The Tall Man (Angus
Scrimm), sa serijom nastavaka iz 1988, 1994. i 1998. godine
·
Night of the Zombies (1981), režija:
Džoel Rid (Joel Reed)
· The Evil Dead (1982), režija: Sem Raimi (Sam
Raimi); blistava trilogija gore-komedije sa rimejkom Evil Dead II (1987)
i nastavkom Army of Darkness (1992)

·
Lifeforce (1985), režija: Toub Huper (Tobe
Hooper), naučno-fantastični film o zombijima koji su preplavili London
·
Re-Animator (1985), zasnovan na delu H.P.
Lovecraft-a
·
The Return of the Living Dead (1985), režija:
Den O’Benon (Dan O'Bannon), koji su pratili nastavci Return of the Living
Dead Part II (1988) Kena Viderhorna
(Ken Wiederhorn), Return of the Living Dead 3 (1993) Brajana Juzne
(Brian Yuzna), The Return of the Living Dead 4: Necropolis (2005) sa Piterom Kojotijem (Peter Coyote) u glavnoj ulozi i The Return of the Living Dead 5: Rave to the Grave (2005) takodje sa Kojotijem.



·
The Serpent and the Rainbow (1987), režija:
Ves Krejven (Wes Craven), zasnovan na autobiografskom romanu istog naziva Vejda
Dejvisa (Wade Davis) o istraživaču sa Harvarda poslatom na Haiti
da istraži vuduizam i drogom stvorene zombije
·
Zombie High (1987), sa Virdžinijom Medsen
(Virginia Madsen)
·
Pet Sematary (1989), zasnovan na knjizi
Stivena Kinga (Stephen King), sa nastavkom iz 1992. godine, sa karakterističnim
demonskim oživljavanjem mrtvih

·
Night of the Living Dead (1990), nova
verzija originala (sa značajnim promenama Barbarinog karaktera i unapredjenom
proukcijom, dizajnom i šminkom), bazirana na obnovljenom scenariju (izvršnog
producenta Romera) i snimljena u boji sa čarobnjakom šminke i Romerovim
ekspertom specijalnih efekata u oba NOTLD nastavka Tomom Savinijem (Tom Savini)
koji je i debitovao kao režiser
·
Voodoo Dawn (1990) (aka Strange Turf),
režija: Stiven Firberg (Steven Fierberg), adaptacija horor novele Džona Rusoa
(John Russo) koji je bio scenarista filma Night of the Living Dead
·
The Dead Hate the Living (1999), debitantski
film pisca i režisera Dejva Parkera (Dave Parker)
·
I, Zombie (1999), prvi film koji je
producirao horor magazine Fangoria
·
Resident Evil (2002), režija: Pol W.S.
Anderson (Paul W.S. Anderson), ali u originalu režiran od strane Džordža
Romera (George Romero), snimljen
po popularnoj video igrici i sa brojnim “Alisa u zemlji Čudesa” pregledima; snimljeni
su i nastavci Resident Evil: Apocalypse
(2004) i Resident Evil: Extinction
(2007)


·
28 Days Later (2002), naučno-fantastični
horor film smešten u London koji je
preplavljen poludelim, obolelim zombijima i nastavak iz 2007. godine 28 Weeks Later

·
Dawn of the Dead (2004), rimejk koji je
snimio Zek Snajder (Zack Snyder –
njegov debitantski film)
·
Shaun of the Dead (2004), horor komedija
režisera Edgara Rajta (Edgar Wright),
sa glumcem i koscenaristom Sajmonom Pegom (Simon
Pegg), o dvojici londonskih lenština koji doživljavaju invaziju zombija
·
Undead (2005, Aus.), nisko-budžetni
nezavisni film koji je ujedno i ozbiljan film i parodija
Nastaviće se...
Napomena:
Ovaj
sjajan tekst koji pruža detaljan uvod u istorijat snimanja horor
filmova pronašao sam na sajtu www.filmsite.org i predstaviću ga u više
delova. Ovaj opširan tekst sam sam preveo sa engleskog tako da je
moguće da ima i nekih grešaka