imagebam.com Qoinpro Action Coin
[Kraljice vriska ] 16 Oktobar, 2008 16:29


Margret Ruth Kidder je rođena 17. oktobra 1948. godine u mestu Yellowknife u kanadi. Kao dete se suočavala sa promenama raspoloženja i depresijom, stanjem koje će se vratiti da je proganja kasnije u životu. Da bi joj pomogli, roditelji su je poslali u internat gde je glavna uloga Julije u predstavi «Romeo i Julija», zainteresovala za glumu.

 

Margot se preselila u L.A. krajem 60-ih i ubrzo je igrala glavnu suparnicu Genea Wildera u «Quackser Fortune Has a Cousin in the Bronx». Po savetu režisera tog filma, Margot je otišla u Njujork da nastavi učenje glume.

 

Po povratku na zapadnu obalu, preselila se u kuću na plaži sa svojom prijateljicom i koleginicom glumicom Jennifer Salt. Njih dve su bile deo hipi društva koje su činili perspektivni režiseri kao što su Martin Scorsese, Steven Spielberg i Brian De Palma.

 

De Palma je konačno počeo da se zabavlja sa Margot i jednog Božića, on je poklonio i Margot i Jennifer upakovane scenarije za film koji je nameravao da producira. Taj film zvao se «Sisters».

 

Hičkokov uticaj na njegov rad je bio jako očigledan i te kritike će De Palmu pratiti većim delom karijere. Ali ovaj film, o ubistvenoj polovini razdvojenih sijamskih bliznakinja, bio je hit. Margot je bila perfektna u ulozi šizofrenične bliznakinje koja je imala podeljenu ličnost. Njen francusko-kanadjanski akcenat je u filmu besprekoran, ona je seksi, nepredvidljiva i – smrtonosna.

 

Margot je imala veliki trenutak u filmu kada divljački izbode svog pratioca koji joj je upravo kupio rodjendansku tortu. Ta scena i njena grčevita reakcija posle toga, može da pošalje žmarce uz Vašu kičmu.

 

Posle tog filma, Margot je lako dolazila do posla. Pojavila se u brojnim televizijskim show programima i TV filmovima, a 1974. se vratila u rodnu Kanadu da bi snimila film režisera Boba Clarka po imenu «Black Christmas».

 

To je zapanjujući horor film sa tematikom Božića i preteča slasher podžanra koji će postati veoma popularan narednih godina. U ovom filmu, Margot je glumila pijanicu i svadljivu Barb. Njenom specifičnom bojom glasa i čvrstim držanjem, predstavljala je poslednju osobu od koje bi očekivali da bude žrtva.

 

Iako netipična za horor filmove, Margot ih je snimila pregršt. Posle snimanja «The Great Waldo Pepper (1975)», ona je igrala Marciu Curtis u filmu «The Reincarnation of Peter Proud» u kom je zvezda bio Michael Sarrazin.

 

A onda je usledila uloga za koju bi svaka glumica ubila. Postala je veoma tražena nakon uloge Lois Lane u filmu «Superman», koji je bio jedan od najvećih hitova decenije i film sa kojim je najviše povezivana.

 

Sledeće godine, Margot je igrala Kathleen Lutz u «The Amityville Horror». Taj film je snimljen po navodno istinitom dogadjaju, a ona je potpuno simpatična u ulozi nevine žene čiji muž (igrao ga je James brolin) postaje polako opsednut duhom čoveka koji je pobio čitavu svoju porodicu u kući u koju su se upravo uselili.

 

«Superman» je ubrzo doživeo nastavak, 1981. godine snimljen je «Superman II». Ovaj nastavak je takodje bio hit. Ipak, kada je odlučeno da se snimi i treći deo, njena uloga je drastično umanjena, zbog konflikta sa producentima. Na kraju, njeno pojavljivanje u ovoj franšizi, dovelo je do puno posla u 80-im i 90-im.

 

1996. godine, Margot je zadesila serija nesrećnih dogadjaja koja je kulminirala time što su je pronašli u komšijskom dvorištu, očigledno izmučenu mentalnom bolešću.

Danas, ona je opet dobro i postala je predstavnik različitih alternativnih programa oporavka za mentalno obolele osobe. Njena glumačka karijera je ponovo aktivna i nadamo se da ćemo je ubuduće gledati u sjajnim ulogama, jer to ova interesantna glumica i hrabra osoba zaslužuje.

 

Njeni najznačajniji horor filmovi su:

«Sisters (1973)»

«Black Christmas (1974)»

«The Reincarnation of Peter Proud (1975)»

«The Amityville Horror (1979)».

 

[Kraljice vriska ] 10 Oktobar, 2008 20:47

Nancy Allen je rodjena u Njujorku 24. juna 1950. godine. Iako je najpre želela da bude igračica, učeći u srednjoj umetničkoj školi, ova kćer policijskog oficira ubrzo se zainteresovala za glumu.

 

Preselila se u Los Andjeles ali je bila bez posla. Nancyno ime se prvi put pojavilo na ekranu u filmu «The Last Detail (1973)», ali je tek 1975. imala svoj zvanični filmski debi u maloj ulozi autostoperke koja postaje žrtva u eksploatacionom filmu o progonitelju i koji je imao nesrećan naziv «Forced Entry» (u kom je takodje debitovala Tanya Roberts).

 

Ubrzo se Nancy razočarala neuspehom u Tinseltownu i pripremala se za povratak u Njujork. A onda joj je talentovani režiser promenio život. Brian De Palma dao joj je odgovarajuću ulogu Chris Hargensen u filmu «Carrie (1976)». Ona je poslednja čitala o filmu i ubrzo su njih dvoje postali ljubavnici i na kraju su se venčali (1979. godine).

 

Chris je bila kurvasta i bezvredna, lik bez osnovnog iskupljujućeg kvaliteta. Devojka koja je izvela neslanu šalu na naslovnom liku i koja dovodi do smrti gotovo svih likova u filmu. Plavokosa i sa nonšalantnim žvakanjem žvakaće gume, Nancy je bila idealna za ulogu zle tinejdžerke.

 

Na snimanju ovog filma Nancy i De Palma su se zaljubili. John Travolta koji je takodje igrao u tom filmu se podsetio: «Ja sam bio taj koji je rekao Nancy da se Brian loži na nju. Rekao sam joj da znam kada je muškarac zaljubljen, na šta mi je rekla da sam lud i da mu se ona uopšte ne svidja. Tako je ostalo do kraja snimanja kada mi je rekla da sam u pravu i da mu se ipak svidja.»

 

To je bio prvi od četiri filma na kojima su saradjivali Nancy i De Palma. Ipak, odmah posle filma «Carrie», ona je igrala u bajnoj odi Beatlemaniji «I Wanna Hold Your Hand (1978)» i igrala epizodu u ogromnom neuspehu Stevena Spielberga iz 1979. godine po imenu «1941».

 

Nakon toga usledila su tri zaredom filma na kojim su saradjivali nancy i njen suprug De Palma, prvo komedija «Home Movies (1979)». Taj film nije bio zapažen, pa se režiser vratio snimanjem svog omaža Hičkokovom filmu «Psycho». U slasheru «Dressed To Kill», Nancy je glumila kurvu koja beži od transvestita ludaka koji vitla sečivom.

«Blow Out» je udružio još jednom Nancy sa Travoltom. U tom filmu je igrala ljubavnicu političara uhvaćenu u užasnoj zaveri. U ova dva filma, Nancy je ličila na loše devojke iz noir filmova ali je donela i izvesno osveženje.

 

U to vreme, ovo partnerstvo stvorilo je raspravu. Magazin «Esquire» je objavio članak u kom se pitao kako De Palma može da održava večitim takvo nasilje nad svojom suprugom. Zašto prikazuje svoju ženu golu i toliko dosledno? Zašto svoju ženu a ne neku drugu glumicu? De Palma se smejao na to i rekao: «Ja sam joj dao ulogu u «Carrie» pre nego što sam je uopšte poznavao. Izgledala je dobro u «Dressed To Kill». Ti filmovi su imali uspeha.»

 

Njihov brak nije potrajao i razveli su se 1983. godine. Po izjavama zajedničkih prijatelja, njihov brak je razoren zbog negativnih novinskih tekstova. Ali Nancy je nastavila da snima, pojavljujući se u ulozi hostese u horor dokumentarcu iz 1984. godine «Terror In the Aisles». Snimci su bili sjajni, ali projekat je bio uništen apsurdnom cakom da publika reaguje na scene sa ekrana.

 

Ona je poentirala njenim najvećim bioskopskim hitom, naučno-fantastičnim filmom «Robocop (1987)» koji je odlično prošao na blagajnama i koji je doživeo nekoliko nastavaka. Nancy je osamdesetih redovno snimala filmove, pa se pojavila u hororima «Strange Invaders (1983)» i «Poltergeist III (1988)».

 

Svojim radom, a naročito u njenim filmovima sa Brianom De Palmom, Nancy Allen je unela seksipilnost i ranjivost u uloge koje su je odmah učinile simpatičnom kod publike. Uvek je bilo žestoko gledati je u akciji.

Njeni najznačajniji horor filmovi:

Forced Entry (1975)

Carrie (1976)

Dressed To Kill (1980)

Blow Out (1981)

Strange Invaders (1983)

Terror in the Aisles (1984)

Poltergeist III (1988).

Izvor: www.terrortrap.com

Prevod: hororfilmovi.blog.rs

 

[Kraljice vriska ] 06 Oktobar, 2008 20:01
Kao što sam najavio, hororfilmovi.blog.rs dobija još jednu kategoriju, posvećenu ženama koje su obeležile žanr, bilo glumeći u više filmova žrtvu ili heroinu. Dakle, tzv. "Kraljice vriska" dobijaju sasvim zasluženu pažnju, a odlučio sam se da prva bude Linda Blair, poznata po legendarnoj ulozi devojčice opsednute djavolom u jednom od najstrašnijih horor filmova, "The Exorcist". Razlog je taj što je imala potencijal za mnogo veće domete, a završila je u niskobudžetnim filmovima, kao i to što sam se kao klinac žestoko ložio na nju Smile zbog uloge u stupidnoj komediji "Zapped Again!" u kom je igrala veoma sexy nastavnicu. Inače, tekst je prevod sa sajta www.terrortrap.com



Linda Blair je rodjena 1959. godine u Sejnt Luisu, u Mizuriju. Dve godine kasnije, njena porodica se preselila u Njuport, Konektikat i do devete godine, mala devojčica je bila model za kataloge u Njujorku.

 

 

Imala je tek 10 godina, kada se pojavila u dva filma i sapunici ali i pored toga imala je ambiciju da postane veterinar. Nakon toga usledio je poziv za casting za film 'The Exorcist', baziran na noveli Williama Petera Blattya. Priča o malenoj devojčici opsednutoj djavolom izgledala je gotovo previše šokantna da bi se pretočila u film.

 

Kada je režiser William Friedkin upoznao Lindu, odmah je znao da je stvorena za ulogu. On se sećao: «Upoznao sam je i bila je vrlo pametna i lepa. Njena majka je bila veoma dražesna i draga; ona je sedela u sobi. Upoznao sam još nekoliko devojčica takodje i bilo je nemoguće. Nisam mogao da doprem do njih na tom nivou. Rekao sam Lindi: «Da li znaš išta o 'The Exorcist'-u?» A ona mi je odgovorila: «Pa, ona udara majku u lice, izbacuje čoveka kroz prozor njene sobe i masturbira sa raspećem.»

 

Na to sam joj rekao: «Da li ti znaš šta je to… kako si rekla… masturbacija?». Ona je rekla: «Da, to je kao drkanje, zar ne?». Ja sam rekao: «Da, to je to. Jesi li ikad radila to?». A ona: «Naravno, zar vi niste?». Okrenuo sam se ka njenoj majci i rekao: «Želeo bih da je testiram.» Pa sam je testirao sa Ellen Burstyn i nakon toga je bilo jasno da je ona prava za ovu ulogu. »

 

Linda je jasno bila zrelija od svojih vršnjakinja ali je bila i savršena za ulogu nevine devojčice koja se našla u užasnim okolnostima. Bio je to zapanjujući debi, takav da je nominovana za Oskara u kategoriji «Najbolja sporedna ženska uloga».

 

Iako je njen demonski glas delo Mercedes McCambridge a i neki od uverljivijih pokreta su odradjeni od strane zamene, njena gluma je bila zastrašujuća. Toliko dobra, u stvari, da su novinari raspravljali o njenom mentalnom zdravlju nakon snimanja filma.

 

Linda je rekla piscu Marku Kermodeu: «Oni su pisali svakave stvari o tome kako sam poremećena i da imam psihičke probleme… Publika je izabrala da vidi strašan film i možda su želeli da veruju u te glasine što bi pomoglo u tom zastrašivanju.»

 

Više na osnovnom nivou, mlada glumica je bila fizički povredjena rekvizitima sa scene, uključujući daskom za koju je bila privezana i koja se iznova spuštala i podizala. Ovo bolno iskustvo je izbalansirano uspehom koji je film doživeo, koji je bio senzacionalan i jedan od najboljih filmova iz tog perioda.

 

Posle «The Exorcist»-a, Linda Blair je dobijala sočnije uloge na televiziji koje su često bile kontroverzne. Jedna je dobila puno pažnje u to vreme, u filmu «Born Innocent (1974)». Ona je glumila Chris Parker, devojku koja je pobegla od kuće i koja završava utamničena u popravnom domu gde biva mučena i na kraju silovana. Sledeće godine pojavila se u još dva televizijska filma «Sarah T - Portrait of a Teenage Alcoholic» i «Sweet Hostage».

Kasnije je pronašla sklonište u niskobudžetnim horor filmovima i snimila ih je podosta, uključujući «Stranger in Our House AKA Summer Of Fear (1978)», «The Chilling», «Grotesque» i «Dead Sleep».

 

Jedan od najboljih je «Hell Night (1981)» u kom je Linda igrala Marti, nevinu kandidatkinju koja mora da provede noć u napuštenom zdanju kako bi bila primljena u Sestrinstvo. Na nesreću, dva poremećena člana porodice koja je ubijena u toj kući, i dalje nastanjuju kuću. Sledi mnogo krvave zabave.

 

Spremna, voljna i sposobna da snima, Linda je igrala u uspešnim eksploatacionim filmovima sredinom 80-ih, uključujući «Chained Heat», «Savage Streets», «Red Heat» i «Savage Island». Ne treba zaboraviti ni ulogu u parodiji filma koji joj je doneo veliku slavu, uz legendarnog Leslie Nielsena «Repossessed (1990)».

 

Danas, Linda posvećuje mnogo vremena problemima vezanim za prava životinja kao i povremenom pojavljivanju u cameo ulogama.

 

Njeni najznačajniji filmovi su:

The Exorcist (1973)

The Exorcist II: The Heretic (1977)

Stranger in Our House (1978)

Hell Night (1981)

Grotesque (1988)

Witchery (1988)

«Prethodni   1 2
site statistics